Predsednik SAD Donald Tramp obećao je da će snažno ekonomski udariti Iran, dan nakon što je ministar finansija Skot Besent rekao da će Vašington već sledeće nedelje uvesti mere Teheranu kakve "nikada nisu viđene".

Sjedinjene Države, Ujedinjene nacije i Evropska unija su primenile sankcije, sprovele trgovinske blokade i zamrznule iransku imovinu još od kraja 1970-ih zbog nuklearnog programa Teherana, navodnih kršenja ljudskih prava i podrške militantnim grupama.

Od početka rata u Iranu u februaru, Vašington je uveo dodatne pomorske, energetske i finansijske sankcije i započeo pomorsku blokadu.

Podaci Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Ministarstva finansija SAD pokazuju da je agencija uvela sankcije za više od 1.000 ljudi, plovila i aviona otkako je Tramp započeo svoj drugi mandat.

Nedavne mere su usmerene na iransku naftnu flotu u senci; osiguravajuće kompanije za brodove; entitete i ljude koji omogućavaju Iranu nabavku oružja; i digitalne berze, zamrzavajući procenjenih 500 milijardi dolara u kriptovalutama povezanim sa Iranom.

Sankcije za kineske rafinerije

Stručnjaci kažu da Trampova administracija može da isproba i ove opcije:

 - Kineske nezavisne rafinerije poznate kao "čajdžinice" čine četvrtinu kapaciteta kineskih rafinerija. One posluju sa uskim, a ponekad i negativnim maržama profita.

 - Kina kupuje više od 80 posto iranske ​nafte, prema podacima analitičke firme "Kpler" iz 2025. godine. Nezavisne rafinerije apsorbuju veliki deo ove trgovine.

Prethodne američke sankcije odvratile su veće nezavisne rafinerije od kupovine iranske nafte. Ali nezavisne rafinerije su donekle imune jer imaju malo izloženosti ​američkom finansijskom sistemu, kažu stručnjaci za sankcije.

Sankcije za kineske banke

OFAK je uveo sekundarne sankcije manjim subjektima sa sedištem u Kini i Hongkongu, optuženim za preradu milijardi dolara iranske nafte i pomoć u finansiranju nabavke oružja.

Ministarstvo finansija upozorilo je dve veće kineske banke da bi mogle da se suoče sa sekundarnim sankcijama ako se otkrije da iranska sredstva prolaze kroz njihove sisteme, ali ih nije označilo.

Pritisak na te dve banke, koje američki zvaničnici nisu javno identifikovali, ili uvođenje drugih sankcija moglo bi da "uplaši" veće finansijske institucije, rekli su Rojtersu stručnjaci za sankcije, iako su upozorili da bi mere takođe mogle da podstaknu odgovor Pekinga.

Zvaničnici Trampove administracije pokušali su da umanje tenzije između Vašingtona i Pekinga uoči očekivanog sastanka između Trampa i predsednika Si Đinpinga kasnije ove godine. Oni se brinu da bi Kina mogla da ograniči izvoz kritičnih minerala koji su neophodni za proizvodnju napredne tehnologije u vreme kada SAD i zapadni saveznici još uvek pokušavaju da razviju sopstvene zalihe.

"Udari krticu"

SAD bi mogle da nastave da ciljaju iranske pojedince i entitete, kao i druge u Kini i Zalivu, koji pomažu Teheranu da izbegne sankcije.

Ministarstvo finansija je nedavno uvelo sankcije protiv firmi koje pomažu Iranu u prodaji nafte. Ali takve "udari krticu" mere do sada nisu promenile ponašanje Irana, rekao je Bret Erikson, generalni direktor kompanije "Obsidijan risk", napominjući da Teheran jednostavno stvara nove entitete da ih zamene.

Kopnena blokada

Neki američki i izraelski zvaničnici pomenuli su mogućnost kopnene blokade, koja bi zahtevala pomoć iranskih suseda: Iraka, Turske, Pakistana, Avganistana, Turkmenistana, Azerbejdžana i Jermenije.

Trampova administracija ima različite stepene bliskosti sa svim tim zemljama osim Avganistana, ali ta granica je planinska i izuzetno teška za patroliranje.

Tramp možda ima uticaj na Pakistan, koji je nedavno tražio liniju za razmenu valuta od 10 milijardi dolara od Ministarstva finansija, i Tursku, koja želi da se ponovo pridruži američkom programu ratnih aviona F-35.

Kopnena blokada bi mogla da poveća pritisak na iranski narod obustavljanjem njihovog uvoza hrane, energenata i tekstila, ali stručnjaci kažu da bi takav potez bio teško sprovesti i da možda neće rezultirati protestima ili unutrašnjim pritiskom.

Sekundarne carine

Tramp je više puta pretio carinama na robu iz zemalja koje posluju sa Iranom, iako je Vrhovni sud poništio pravni osnov za takve poreze.

Senat je prošle nedelje usvojio sveobuhvatni zakon o sankcijama Rusiji koji je uključivao nove sankcije Iranu i dao je Trampu nova carinska ovlašćenja koja on potencijalno može da koristiti protiv zemalja koje pomažu iransku trgovinu i nabavku oružja, piše RT Balkan.

Taj zakon još uvek mora da usvoji Predstavnički dom SAD, što bi moglo biti izazovno s obzirom na široko rasprostranjenu zabrinutost među demokratama i nekim republikancima zbog Trampovih carina.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Ekspo 2027

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na TiktokuFejsbuku i na našoj Instagram stranici.