„Briga o ljudima je okosnica rebalansa i suština naše politike“, poručio je Mali na početku sednice parlamenta, na čijem dnevnom redu se, osim predloženog rebalansa budžeta, nalazi i predlog zakona koji se odnosi na pružanje jednokratne finansijske podrške određenim kategorijama stanovništva, kao i jednokratne novčane naknade punoletnim građanima.
Mali je istakao da je važno razumeti kontekst u kome se rebalans budžeta predlaže, pre svega misleći na svetske izazove koji traju, sukobe i nestabilnosti koji stvaraju pritisak na cene nafte i naftnih derivata.
„Uprkos svemu mi se držimo dobro, sa inflacijom u julu od 1,9 odsto, stopom rasta od 3,4 odsto u prvoj polovini godine i 3,6 odsto u drugom kvartalu ove godine, što nas svrstava među top tri, četiri ekonomije Evrope“, rekao je Mali.
Kako je naveo, Srbija će ove godine prvi put premašiti nivo BDP-a od 95 milijardi evra, dok je BDP 2013. godine iznosio 35 milijardi.
„Danas je naša ekonomija tri puta jača, a naredne godine, u godini Ekspa, očekujemo da BDP prvi put pređe sto milijardi evra. Sve što radimo, usmereno je ka kapitalnim investicijama i podizanju životnog standarda, i za rezultat imamo nikada brži rast ekonomije“, istakao je Mali za skupštinskom govornicom.
Poručio je i da je javni dug zemlje pod kontrolom, te da do kraja godine neće premašiti 45 odsto, što je daleko ispod mastrihtskog ograničenja od 60 odsto, i duplo manje od zaduženosti evrozone koja iznosi 88-89 odsto.
Ministar je rekao da Srbija u ovom trenutku na računu ima oko 600 milijardi dinara, što znači da je potpuno likvidna, da imamo više od 50 tona zlata u rezervama, kao i više od 30 milijardi evra deviznih rezervi, uz stabilan kurs uprkos pritiscima i izazovima.
„Cilj je da nastavimo sa ovakvim rastom i vidimo šta još možemo da uradimo za naše građane“, rekao je Mali.
On je istakao da su prihodi budžeta ove godine veći od planiranih, i da je rebalansom predviđeno 112,5 milijardi dinara prihoda više u odnosu na inicijalni budžet.
„Neporeski prihodi, prihodi od PDV-a, dohotka, poreza na dobit, svi su veći od planiranog. Manji je samo planirani prihod od akciza jer smo ih smanjili za 20 odsto da bismo smanjili rast cena nafte i naftnih derivata“, poručio je Mali.
On je obrazložio da je rebalansom država tražila način da ostvareni veći prihodi dođu do građana Srbije.
„To je politika koja se zasniva na pomoći najugroženijima“, istakao je ministar.
Mali je poručio da je predlogom rebalansa povećan budžet za kapitalna ulaganja koji iznosi sedam odsto BDP-a, odnosno oko 780 milijardi dinara.
„Srbija nikada više nije ulagala u auto-puteve, brze saobraćajnice, škole, vrtiće, energetiku, poljoprivredu“, istakao je Mali.
Obrazlažući rebalans, on je precizirao da je njime predviđeno oko 30 milijardi dinara više za sektor zdravstva, da je za Ministarstvo poljoprivrede prvi put izdvojeno 7,3 odsto budžeta, te da je predviđeno i oko 25 milijardi dinara više za socijalnu zaštitu.
„Država je preuzela najveći deo tereta kriza na sebe“, rekao je Mali.
On je kao brigu o ljudima naveo primere da će roditelji-negovatelji ubuduće primati mesečno 65.000 dinara, da država kroz Alimentacioni fond pomaže roditeljima koji sami brinu o deci, te da je planirana već najavljena jednokratna pomoć penzionerima, građanima koji primaju novčanu socijalnu pomoć, dečji dodatak, borački dodatak, borcima.
„Briga o građanima je suština i najvažnija je za dalji nastavak ubrzanog rasta i razvoja. To su dva stuba rebalansa“, rekao je Mali.
On je dodao da će 14. septembra penzionerima biti isplaćeno 35.000 dinara, 27.500 ili 20.000 dinara u zavisnosti od visine penzije, te po 25.000 dinara građanima koji primaju novčanu socijalnu pomoć, dečji dodatak, borački dodatak i po 10.000 dinara borcima. Plus, dodao je od 22. do 25. septembra će svim punoletnim građanima Srbije biti isplaćeno po 6.000 dinara.
„Vrednost celog ovog paketa je 980,6 miliona evra, a on, osim jednokratnih pomoći, obuhvata i 30.000 vaučera za penzionere od po 10.000 dinara, kao i niže cene lekova“, istakao je Mali, i dodao da se rebalansom ne odustaje od politike održavanja i zadržavanja makroekonomske stabilnosti uz visok rast.
On se osvrnuo i na činjenicu da će od 1. januara 2027. minimalna zarada u Srbiji iznositi 600 evra, nakon povećanja od 9,2 odsto, te uporedio rast sa 2011. godinom kada je minimalna zarada iznosila 15.700 dinara, dok će sada premašiti 70.000 dinara.
„Ispunjavamo obećanje koje smo dali, a u isto vreme, za 9,2 odsto biće povećan i neoporezivi deo dohotka“, istakao je.
Ministar je poručio da je stopa nezaposlenosti u Srbiji trenutno 8,9 odsto, te da je stabilno tržište rada cilj i u budućnosti, uz otvaranje fabrika i novih radnih mesta.
To nam je, istakao je, osnova za još ubrzaniji rast i razvoj kako bi nam plate i penzije nastavile rast, ističući da je u decembru prošle godine prosečna plata u Srbiji prvi put premašila hiljadu evra.
„Postoji kredibilitet onoga što smo do sada uradili, jedina smo zemlja kandidat za punopravno članstvo u Evropskoj uniji sa investicionim kreditnim rejtingom“, istakao je.
Siniša Mali je zaključio da prioritet ostaje briga o ljudima, i pozvao poslanike da podrže takvu politiku usvajanjem rebalansa i pratećih zakona koji se nalaze na dnevnom redu parlamenta.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)