Ekstremni vremenski uslovi, od kasnih prolećnih mrazeva do dugotrajnih suša i temperaturnih šokova, ostavili su ozbiljne posledice na prinose širom Srbije. Čak deset voćnih vrsta zabeležilo je drastičan pad roda, dok su maline i višnje imale najslabiju sezonu u više od 20 godina.

Posle mrazeva, Srbiju je zahvatio rekordno sušan jun, kada u velikom delu zemlje tokom čitavog meseca nije pala ni kap kiše. Iako su jul i avgust bili nešto kišovitiji, nedostatak iz juna nikada nije bio nadoknađen, a leto 2025. ostalo je zabeleženo kao četvrto najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Istovremeno, tokom leta bilo je više toplotnih talasa i perioda ekstremne vrućine, koji su zajedno sa nedostatkom padavina drastično uticali na razvoj kasnih voćki kao što su kruške i jabuke.

Konačni rezultat bio je loš. Tokom 2025, čak 10 od ukupno 16 vrsta voćki čije godišnje prinose beleži RZS imali su rekordno loše berbe.

Prinosi različitih voćaka u Srbiji tokom 2025. godine u odnosu na desetogodišnji prosek

Statistika prikazuje odstupanje od proseka za 2016-2025 za svih 16 voćki čije prinose na godišnjem nivou beleži RZS. Jedino je grožđe imalo iznad prosečne sezonu.

Primera radi, prosečni prinosi nektarina tokom 2025. bili su 4,5 tona po hektaru voćnjaka.

U pitanju je gotovo polovina naših prosečnih prinosa, jer je desetogodišnja „normala” 8,3 tone po hektaru. Rekordno visoki prinosi nektarina zabeleženi su 2015. godine, kada su poljoprivrednici širom zemlje u proseku ubrali čak 14,2 tone nektarina po hektaru.

Naravno, nije sve u prosecima, nešto je i u apsolutnim količinama. Kada je u pitanju voćarstvo, u Srbiji vlada šljiva, a posle nje jabuka, višnja i malina; ove voćke se uzgajaju na gotovo 65 odsto od ukupno preko 200.000 hektara voćnjaka u Srbiji.

I sve ove ključne kulture su podbacile prošle godine. Višnje i maline imale su najlošiji rod u najmanje 20 godina; jabuke i šljive loše prinose od 2012. godine, inače najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Godine kao što je 2025. nam pokazuju koliko nam vremenski uslovi, u kombinaciji sa nedovoljnim planiranjem, pre svega u pomoći poljoprivrednicima, uništavaju poljoprivrednu proizvodnju, navodi Klima.

Ono što znamo jeste da će se ovakvi rizici, od mraza do toplotnog stresa i suše, povećavati u budućnosti usled klimatskih promena.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:



Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.