RAST KAMATNIH STOPA POJEDINE I NE ZANIMA Srbi uporno podižu visoke stambene kredite, pronašli su način da profitiraju
Nestabilno tržište nekretina i rast cena su samo neke stavke koje su obeležile prethodnu godinu. Dolazak Rusa u Beograd, kao i svetska ekonomska kriza, podigli su standard koji se tiče upravo nekretnina, a platežna moć stranaca u Srbiji dodatno je uticala na kreiranje visokih cena stanova.
Situacija u Evropi, i generalno u svetu, nešto je drugačija od one u kojoj se Srbija nalazi – hlađenje tržišta je počelo, a u svim velikim prestonicama zabeležen je pad cena u proseku od 15 odsto. Turbulentan period je tek počeo, a još drastičniji pad vrednosti, prema pisanju stručnjaka, samo će se nastaviti.
Za razliku od Francuske, Nemačke, Grčke i ostalih, trend rasta u Srbiji nije se smirivao, a kako stoje stvari, nema ni naznaka za konačno „pucanje balona“ sa nekretninama.
Prema rečima sagovornice Bizportala, oštar pad i nešto pristupačnije cene u Evropi nemaju nikakvog uticaja na domaće tržište nekretnina.
– Potražnja je i dalje velika, mnogo veća od ponude, a to je ono što diktira cenu. Dokle god bude potražnja veća od ponude, vrednost stanova će biti na ovom nivou, a čak ima i tendeciju dodatnog rasta – govori Zorica Pešić, iz Pešić nekretnina.
– Pad cena u velikim gradovima po svetu ne znači da će cene i kod nas da krenu na dole. Ponuda je poprilično nerealna, a vlasnici stanova i dalje precenjuju svoje stanove u odnosu na ono šta nude. I pored smanjena cena nekretnina svuda po Evropi, u Srbiji su izgledi za tako nešto skoro nikakvi. Cene jednostavno ne mrdaju, niti može da se očekuje njihovo smanjenje – govori ona.
Građani se ne libe da podignu stambeni kredit
Zbog zasedanja Evropske centralne banke koja diktira kretanje kamatnih stopa, koje su u prethodnoj godini porasle nekoliko puta, skaču i iznosi koji građani moraju da odvoje za isplatu mesečne rate svojim bankama. Rast kamata se očekuje i početkom februara, ali sudeći po situaciji na domaćem tržištu, naše građane takva vrsta nestabilnosti ne sprečava u podizanju stambenih kredita.
– I pored promenljivih kamatnih stopa, građani i dalje praktikuju podizanju visokih kredita. Ono što jeste nešto drugačija praksa građana u poslednjih godinu dana jeste masovna kupovina stanova preko kredita zarad izdavanja. Ljudi se ne libe da podignu visoke kredite koji prelaze i 100.000 evra, jer čim pazare nekretninu, odmah je izdaju za veću svotu nego što ima je rata. Stanarinom „pokriju“ ceo iznos zaduženja u banci, a dodatne i zarade zbog visoke cene rente. Jednostavno se vode time da će „stan samog sebe da isplati“, a na kraju im ostaje još jedna nekretnina. Većina, upravo zbog toga i ne razmišlja o povećanju kamata i odluka koje mogu da utiču na drugačiju cenu rate – zaključuje Zorica Pešić za Bizportal.