BIGZ DOBIJA NOVU FASADU DO KRAJA GODINE Na krovu će biti ekskluzivni restoran sa pogledom na grad
Fasada zgrade revitalizuje se u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, s obzirom na to da je reč o zgradi koja je deo kulturno-istorijske baštine.
Kao paukovom mrežom, majstori gustim spletom skela obavijaju zdanje BIGZ-a u Bulevaru vojvode Mišića. Kada bude istkana, sa te čelične konstrukcije radnici će obnavljati fasadu, prvi put od kada je objekat arhitekte Dragiše Brašovana sagrađen pre osam decenija. Rekonstrukcija spoljnog omotača zgrade biće okončana do kraja godine, obnova BIGZ-a započeta 2021. trebalo bi da bude završena, a višespratnica spremna za useljavanje zakupaca na proleće sledeće godine, uveravaju u kompaniji Marera propertiz. Ona je februara prošle godine od tadašnjeg većinskog vlasnika BIGZ-a Petra Matića, jednog od najvećih igrača na beogradskom tržištu nekretnina, kupila zdanje od 40.000 kvadratnih metara prekoputa Beograda na vodi.
U tom poslu Marerin partner je Aleksandar gradnja, tako da obe kompanije u zajedničkoj firmi koja je pazarila Brašovanovo zdanje poseduju po 50 odsto vlasništva.
– Fasadu zgrade revitalizujemo u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, s obzirom na to da je reč o zgradi koja je deo kulturno-istorijske baštine. Rekonstrukcija fasade podrazumeva promenu kompletne stolarije kako bi zvučna izolacija objekta bila bolja, ugradnju novih prozora sa trostrukim staklom koji će poboljšati termoizolaciju, kao i uvođenje novog sistema za grejanje i hlađenje. Na objektu će biti postavljena linijska spoljašnja rasveta da bi se naglasile konture zgrade – navode u Mareri.
U unutrašnjosti nekada najveće štamparije na Balkanu odavno više ne miriše štamparska boja, a prošle godine, promenom vlasnika, i umetnici koji su godinama bili podstanari u zdanju pored Mostarske petlje morali su da se isele. Uselili su se majstori koji su raščistili objekat. Sa svakog sprata odneto je više od 800 kubnih metara šuta, navode u Mareri i dodaju da je IMS ispitao stabilnost zgrade.
– U unutrašnjosti objekta završen je najveći deo posla, sledi uređenje enterijera da bi objekat postao multifunkcionalni poslovni centar A klase. Veliko je interesovanje zakupaca, već sada smo izdali 60 odsto prostora, iako nismo aktivno krenuli u fazu predzakupa koja obično nastupa šest meseci pre puštanja zgrade u funkciju. Reč je uglavnom o velikim kompanijama. BIGZ će imati i dva restorana, od kojih će jedan biti na krovu zgrade, odakle se pruža prelep pogled na grad – ističu u Mareri i dodaju da će u rekonstrukciju uložiti 20 miliona evra.
Zgrada BIGZ-a, antologijsko delo srpske moderne arhitekture, zasigurno je najveći arhitektonski biser u Marerinoj ličnoj karti. Ova kompanija u javnosti je postala poznata devet godina posle osnivanja. Te 2018. biro Remorker arkitekts koji potpisuje sve projekte Marerinih rekonstrukcija dobio je Nagradu grada Beograda za arhitekturu za obnovu bivše zgrade Trudbenika u Bulevaru kralja Aleksandra 79.
Do tada je Marera na sebe uknjižila i objekat u Bulevaru kralja Aleksandra 28, a u Resavskoj su preuredili nekadašnju zgradu Jugohemije. Kupili su i zgradu bivše fabrike Beko i oblikovali je u Kalemegdan biznis centar. Pre dve godine završili su preuređenje objekta u Makedonskoj ulici 44, a ove i deo Beograđanke, koju su pretvorili u moderne kancelarije za izdavanje. To je njihov standardni način poslovanja – kupovina i obnova starih zdanja dok ne budu spremna da prime zakupce savremenog poslovnog prostora.
Krajnji vlasnik Marere propertiz je, prema podacima Agencije za privredne registre, Vladimir Zubrilin, ruski biznismen koji poseduje i pasoš Malte, spomenut u aferi Panamski dokumenti o iznošenju novca u ofšor zone. Zubrilin je vlasnik i kompanije „Marera ril estejt partners” koja je osnovana decembra 2020. da bi se posle višegodišnjih pregovora sa vlasnicima BIGZ-a konačno početkom prošle godine domogla tog zdanja u Bulevaru vojvode Mišića.
Duh evropske moderne arhitekture
Nova zgrada Državne štamparije, kao jedne od najstarijih državnih institucija u Kneževini Srbiji, osnovane još 1831. godine, sagrađena je između 1936. i 1940. godine na prostoru kompleksa urbane, industrijske i saobraćajne zone kod Mostara. Arhitekta Dragiša Brašovan je na ovom zdanju prvi put u beogradskoj arhitekturi primenio armiranobetonski skeletni sistem konstrukcije, navodi gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture. Ovim izuzetnim ostvarenjem u vreme svog stvaralačkog vrhunca Brašovan se, više nego bilo kojim delom do tada, približio duhu evropske moderne arhitekture. Za spomenik kulture BIGZ je proglašen 1992. godine.