ZA NAŠE VINARE, NEBO JE GRANICA Srpska vina mogu da stanu čaša uz čašu sa regionalnim i svetskim – a kakva im je budućnost?
Prvi međunarodni sajam vina Vinska vizija (Wine Vision by Open Balkan), u organizaciji partnerskih zemalja, osnivača inicijative Otvoreni Balkan – Srbije, Severne Makedonije i Albanije, biće održan u Beogradu od 1. do 4. septembra na Beogradskom sajmu.
Ova manifestacija biće idealna prilika da se domaće vinarije i one regionalne predstave najširoj publici i tako obezbede još veću prepoznatljivost na tržištu. Takođe, ovo je i mogućnost da se svi izlagači sretnu, podele svoja iskustva i umreže sa distributerima i predstavnicima srodnih industrija. Svedoci smo da je u poslednjoj deceniji sve više malih privrednika koji su počeli da se bave uzgajanjem vinove loze i proizvodnjom “pića bogova“, što ne treba da čudi, imajući u vidu da vinogradarstvo u Srbiji ima dugu tradiciju i da su vinari s ovog podneblja bili poznati još u prvoj polovini 20. veka širom Evrope. Sa kolegama iz Francuske i Italije bili su na “ravnoj nozi“. Vakat je da naša vina budu češće viđen gost na našim trpezama, ali i na onim izvan srpskih granica.
Ne zaostajemo za svetom
Kakvi su proizvodi domaćih vinarija koji će biti prestavljeni na predstojećem Prvom međunarodnmom sajmu vina koje će se održati u Beogradu početkom narednog meseca, da li su konkurentni po kvalitetu i istančanosti ukusa sa onim iz okruženja i sveta i kakve su im pesrpektive, za Bizportal.rs objašnjava Tomislav Ivanović, vinski sudija i urednik portala vinopedia.rs.
– Domaća vina i vinogradari su dostigli nivo kvaliteta koja imaju ona koja se proizvode u svetu, što je veliki uspeh jer je to postignuto za par decenija – kaže Ivanović i dodaje da je tome umnogome doprinelo jer su domaći proizvođači opremljeni savremenom opremom koja je uglavnom iz uvoza, tako da sva oprema koju možemo videti u vinarijama u Francuskoj, Italiji i drugim poznatim vinarskim zemljama, ona je sada dostupna i kod nas.
Osim toga, naš sagovornik ističe da su prvi vinogradi koji su se sadili na početku domaće savremene vinske scene krajem devedestih i početkom dvehiljaditih godina, sada dostigli svoju optimalnu zrelost i da rađaju grožđe visokog kvaliteta. Što se tiče vina, čak i trendova, Srbija ne zaostaje za poznatim vinskim zemljama. Takođe, ako pogledamo vinsku scenu Balkana i regiona ona je veoma zanimljiva jer se na njoj dosta toga dešava i veoma je dinamična.
Srpska vina od autohtonih sorti grožđa su sve traženija na svetskim trpezama
Ono što je posebno interesantno vinskim poznavaocima iz inostranstva i svetskim enolozima je da se poslednjih godina beleži se sve veća potrošnja vina na tržištu Balkana, kao i uzgoj autohtonih vrsta grožđa koja je moguće odgajiti samo u vinogradima našeg podneblja jer se od njih proizvodi „piće bogova” jedinstvene arome i mirisa, kojeg nema u drugim delovima sveta.
– Od naših domaćih autohtonih vina u svetu su se posebno istakla ona koja se proizvode od sorte crnog grožđa Prokupac, koja se može pronaći u vinogradima svih regija Srbije. Kada govorimo o vinima proizvedenim od belog grožđa, na dobrom glasu je čuvena Tamjanika, koja je ujedno i najpopularnija. Ne treba zaboraviti i regionalnu sortu grožđa koje kod nas ima dosta na Fruškoj Gori, Grašac, od koje je vino rado viđeno na trpezama van granica naše zemlje. Ova sorta se gaji i u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji, koja je više zastupljena u Centralnoj Evropi. – naglašava vinski sudija.
Iako je iz godine u godinu sve više uzgajivača vinove loze i proizvođača vina u našij zemlji, a konkurencija sve tešnja, domaće vinogradare ipak čeka svetla budućnost.
– Vrlo se radujem vinskoj budućnosti srpskih proizvođača jer je to privredna grana koja ima izuzetno veliki potencijal i dobru perspektivu. Ono što treba naglasiti je da se treba nastaviti sa podizanjem vinograda u Srbiji jer je naša zemlja nekada imala 80.000 hektara pod grožđem, a sada imamo tek četvrtinu tih površina.
Reč somelijera
– Srpska vina su u poslednjoj deceniji doživela pravu ekspanziju, pre svega na domaćem tržištu. Imamo sve više domaćih vinarija, malih, srednjih i velikih. Ima dosta njih koja proizvode zaista fantastična vina visokog kvaliteta – mišljenja je Stevan Rajta, somelijer i predsednik Saveza vinara i vinogradara Srbije.
Entuzijazam domaćih proizvođača vina se tu nije zaustavio, već su želeli potvrdu svetskih enologa pa su svoje proizvode slali na međunarodna takmičenja koja su dobila visoke ocene koje su potvrdile da prave vina vrhunskog kvaliteta.
– Iz godine u godinu sve je više domaćih vinara, što je dobro, čega ne bi bilo da nisu dobili pomoć države putem podsticaja, zahvaljujući kojim su mogli da kupe novu i modernu opremu koja im je velika pomoć u procesu proizvodnje „pića bogova” – istakao je Rajta i dodao da su takođe, zahvaljujjući državnim subvencijama kupili nove i kvalitetne sadnice, proširili postojeće vinograde. Sve to ne bi bilo dovoljno da nemamo vrhunske stručnjake koji učestvuju u proizvodnoj tehnologiji. Imamo fantastične enologe, tehnologe, podrumare koji su izvrsni poznavaoci svog posla.
Ne bi bilo kvalitetnog proizvoda bez tima stručnjaka koji učestvuju u procesu proizvodnje
Treba napomenuti i to da većina tih enologa i tehnologa usavršavaju svoja znanja u inostranstvu, koja posle donose ovde i primenjuju ih u domaću proizvodnju najkvalitetnijih vrsta vina. Iz voih razloga više nije poslovna tajna kako napraviti dobar vinski proizvod.
Rajta napominje da o kvalitetnim produktima domaćih vinarija koje postoje trideset ili četredeset godina je izlišno govoriti jer iza njih stoje tradicija i iskustvo, ali posebno treba pomenuti ove manje vinarije koje su nastale poslednjih desetak godina, a dostigle su jedan zavidan nivo jer su za relativno kratak period doživele uspeh vredan hvale jer su uspeli da proizvedu vrhunska vina.
To je dokaz da u Srbiji možemo da proizvedemo dobro vino, a na ruku nam ide i dobro klimatsko podneblje i kvalitetno zemljište koje je adaptirano za uzgajanje domaćih i internacionalnih sorti vinove loze.
Da bi se “opipao“ puls kako se proizvodi domaćih vinarija dopadaju stranim ekspertima i ljubiteljima vina iz inostranstva, to se najbolje čini organizacijom ili učešćem na izložbenim manifestacijama, poput ove, koja će se po prvi put održati na Beogradskom sajmu početkom septembra.
Sajmovi i dobar marketing su pravi put da proizvod bude međunarodno prepoznat
– Upravo zato i pravimo ovaj Međunarodni sajam vina gde će proizvodi domaćih vinara biti poslati da se proveri njihov kvalitet i dobiju povratne informacije od inostranih znalaca. Ovo nije klasični festival već je više poslovni sajam – b2b, gde će se upoznati i povezati ljudi iz horeca i ritejla (maloprodaje) sa srpskim vinarijama – ističe Rajta i dodaje da je potrebno da prođe jedan izvestan period adaptacije naših vina sa stranim tržištima, kako bi za naredne dve do tri godine mogli reći da imamo dobru vidljivost i prepoznatljivost domaćih vinskih proizvoda.
Naš sagovornik naglašava da koliko god imali vrhunski proizvod, to ne znači mnogo samo po sebi ukoliko ga ne prati dobar i stalni marketing. Teško se stiže na liste ponuda inostranih vinoteka, restorana, hotela i ostalih ugostiteljsih objekata ako niste vidljivi i prepoznatljivi, a to mora pratiti kvalitetna reklamna kampanja.
Bez obzira na sve veći rast proizvođača vina u našoj zemlji ali i u okruženju, Rajta je mišljenja da domaći vinogradari ne treba mnogo da brinu jer se otvaraju nova velika tržišta, no jedan bitni uslov moraju da ispune. Održavanje kontinuiranog kvaliteta proizvoda nastalih u domaćim vinarijama.
U vinarstvu nema granica – treba da činimo sve da domaća proizvodnja uspe da odgovori na potrebe stranih tržišta
– Sa radošću i zadovoljstvom mogu da kažem da ćemo u budućnosti imati još bolja vina nego što ih imamo sada. U vinarstvu nema granica. Treba se truditi da svake godine napravite što bolje vino nego prethodne sezone, bez obzira kakve su vremenske prilike. Kod nas postoji problem da se održi kontinuitet kvaliteta jer nije dovoljno jednu ili dve godine napraviti dobro vinoi proglasiti sebe dobrim proizvođačem. Bez održivog i kvalitetnog procesa proizvodnje nema dobrog vina. Tu je bitno naglasiti da se dobar proizvođač vina u dobroj praksi odnosi prema vinogradu, prema klimi i da primenjuje sve neophodne agrotehničke mere – zaključije Rajta i izražava bojazan da nećemo imati kapacitete da proizvedemo dovoljno vina kolike će biti potrebe inostranih tržišta.