ZA 25 DANA, ZARADI SE 1.000 EVRA Posao berača malina je težak i isplativ, ali tu postoje i različiti dogovori sa malinarima
Pred početak svakog leta uvek se povede priča o sezonskim poslovima. Pošto tokom ovog godišnjeg doba počinje i berba malina, takozvanog „crvenog zlata“, zbog svoje cene, neizbežno je pominjanje i posla berača malina.
Činjenica je da ovaj posao nije nimalo lak. Isto tako je činjenica da na ovom poslu može dobro da se zaradi jer isplata dnevnica ide i do 50 evra. Međutim, pored obaveze branja voća postoji i niz uslova pod kojima berači ugovaraju posao sa vlasnicima parcela, a od toga na kraju zavisi kolika će biti stvarna zarada nakon završene berbe.
Dejan Pribićević, malinar iz Aleksandrovca, vinogradarskog kraja gde se protekle tri decenije odomaćila malina, kaže za Bizportal da postoje razne varijacije angažovanja radnika. Konkretno, on na svojoj parceli od oko hektar zemljišta pod malinama već ima ustaljenu grupu radnika koja dolazi svake godine. Sa njima, kako kaže, ima već ustaljeni način rada i isplate dnevnica.
– Imam veliku grupu sa kojom dobro sarađujem. Radno vreme kod mene je od 7 do 5 časova poslepodne. Grupu čini desetak ljudi koji su jako brzi berači i zadovoljan sam kako obavljaju svoj posao. Dnevnica iznosi 5.000 dinara po radniku, ali ja prema njima nemam nikakvih obaveza. Oni sami donose ono što će da pojedu i biraju kada će da naprave pauzu – kaže nam Dejan uz konstataciju da je za malinare ovakav vid angažovanja sezonaca najisplativiji.
Takođe, pored organizovanih grupa postoje i pojedinci koji se samostalno nude na tržištu. Oni se uglavnom angažuju samo u situacijama kada ima dosta roda, a fali radne snage. Njihova dnevnica zavisi od toga kako se dogovore sa vlasnikom.
– Takvim radnicima malinari uglavnom plaćaju 4.500 dinara dnevnicu sa njihovim troškovima. Ono što je problem jeste što oni zahtevaju prevoz od kuće i vraćanje natrag nakon završenog dana. Sa njima je organizacija slična kao i sa grupama. Pošto sami snose troškove, sami i organizuju pauzu za doručak, eventualno neki sok, vodu. Sve zavisi od toga šta ponesu u malinjak – kaže Pribićević.
Tu se onda dolazi do drguačije računice koliko se zaista zaradi od branja malina. Vlasnici, naročito oni sa manjim parcelama, žele da u toku berbe izbegnu dodatne obaveze spremanja hrane za radnike, pa uglavnom traže grupe ili pojedince koji sami sebi obezbeđuju obrok i osveženje, što umanjuje visinu dnevnice.
Čini se da su najbolji uslovi kod onih vlasnika koji imaju velike parcele, preko 2 hektara. Pribićević objašnjava da oni imaju svoj smeštaj i osoblje koje sprema obroke za berače.
– Tu se dnevnica kreće oko 5.000 dinara. Kada usred najvećeg roda ima veće potrebe za radnom snagom, dnevnica može biti i 6.000 dinara – kaže Pribićević i dodaje da su radne obaveze nešto drugačije.
– Radno vreme je od 7, ponekad od 6 ujutru kada ima dosta plodova i radi se do 19 časova. Postoje dve pauze u toku dana. Jedna pauza je za doručak i ona traje oko pola sata. Druga pauza je oko 14, 15 časova, kada su velike vrućine. Za vreme te pauze radnici dobijaju osveženje i slatkiš kako bi se okrepili za nastavak rada. Dnevnica je ovde „čista“. Ne postoji nikakav dodatni trošak i radnik u toku berbe može da zaradi 1.000 evra – kaže nam Pribićević.
Posao branja malina nije uopšte lak. Radi se napolju, u vremenu kada su najveće vrućine što predstavlja dodatni napor. Vlasnik malinjaka koji je govorio za naš portal savetuje da svi oni koji se odluče za ovaj posao, obuku prozračnu, laganu belu odeću i nabave beli kačket, ili kapu, kako bi glavu zaštitili od sunca. Iako su napori veliki, ipak postoji minimum rada koji mora biti zadovoljen.
– Minimum je da radnik nabere 40 kilograma malina, dakle tona za 25 dana berbe. To je otprilike površina od 10 ari i samo tako postoji računica za angažovanjem radne snage. Poslednjih godina, usled nedostatka radnika, primećene su i novine u oglasima. Pošto malina brzo istruli ako prezri i padne na zemlju, za bolje berače obezbeđeni su i bonusi. Oni recimo koji beru 70, 80 kilograma dnevno mogu da ugovore dnevnicu i za 65,70 evra – zaključuje Pribićević u razgovoru za Bizportal.