SRBIJA IMA PROIZVOD KOJIM MOŽE DA SE PONOSI Evropa muku muči sa lažnim medom – Bizportal proverava šta mi možemo da im ponudimo
Med nije uvek pravi, s toga pazite šta kupujete.
Poslednje analize Evropske komisije pokazale su poražavajuće brojke koje se odnose na uvoz meda. Gotovo polovina meda, tačnije 40 odsto od ukupne količine je lažan. Takođe, analize su pokazale da u fasifikovanoj količini meda postoji veliki procenat sirupa koji ne bi smeo da se nađe u sastavu meda.
Prema rečima Stanka Rajića, predsednika Beogradskog Udruženja pčelara, glavni uzrok takvog problema je jako slaba laboratorijska analiza meda koji se uvozi za potrebe Evropske unije.
– Laboratije imaju ograničene norme minimalne količine raznih supstanci koja mogu da se sadrže u medu, i sve u okviru toga im je dozvoljeno, i nema dalje kontrole – kaže Rajić za Bizportal.
Ovom prilikom Rajić je objašnjava da postoji nekoliko načina u borbi sa falsifikovanim proizvodima, a da je jedan upravo jasno regulisana norma o poreklu meda.
– Kada bi se uvelo jasno definisano pravilo o geografskom poreklu, situacija na tržištu Evrope bila bi drastično bolja, i upravo na taj način bi se rešio, ili makar smanjio problem sa falsifikovanim medom, iako Evropa i dalje odbija da implementira ovo pravilo – ističe on.
„Srbija je Bogom dana“
Rajić ističe da je med u Srbiji izuzetno visokog kvaliteta, kao i da se ponekad provuče minimalna količina koja nije dobra.
– Kvalitet najbolje opisuje činjenica da domaći med sadrži veći postotak polena u bagremovom medu, nego u bagremovom medu koji se proizvodi u Mađarskoj, a oni se vode kao najbolji u Evropi. Nažalost postoje situacije u kojima se na tržište plasira lažni med, kao i pre nekoliko godina kada je navodni proizvođač falskikovao sve, od meda do imena firme – kaže on.
Količina meda koji Srbija proizvodi nije dovoljna za inostrano tržiše. Pored količine, upitno je i brendiranje. Med koji se izvozi transportuje se u buradima, a kasnije se on prepakuje i brendira pod tuđim imenom. Pisaće na deklaraciji da je med iz Srbije, ali ne i pravo ime proizvođača.
Kinesko tržište nudi efekasniji plasman srpskog meda
Na listi kineskih potrošača domaći pčelari su veoma poželjni, odnosno njihovi proizvodi, jer kinesko tržište predstavlja odličnu priliku za sve njih u nameri da se bolje profitira, ali i da svet čuje za srpske proizvode.
– Postoji ideja, a i podrška Ministarstva poljoprivrede da se srpski med izvozi u Kinu. Njihovo tržište je stabilno, a na tom medu koji se bude izvozio sigurno će pisati geografsko poreklo – objašnjava Rajić.
Prema njegovim rečima, Srbija je mala zemlja koja ne može da se bori količinom, već vrhunskim kvalitetom meda za što bolji i isplativiji izvoz na inostrana tržišta.
Za još bolji kvalitet meda u Srbiji
Rajić dodaje da je edukacija građana, ali i samih pčelara o kvalitetu meda jako važna.
– S tim da se dosta hobista bavi pčelarstvom, sama proizvodnja može da bude problematična, pa je jako važno da se i oni na što bolji način upute o svemu kako bi i proizvodnja bila kvalitetnija. Kako oni, tako i konzumenti pčelinjih proizvoda – zaključuje sagovornik.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.