Dok se na Kopaoniku i Zlatiboru često govori o paprenim računima, Stara planina nudi znatno pristupačniju zamenu, kako za dnevne izlete, tako i za porodice koje žele nekoliko dana odmora bez ozbiljnog udara na budžet.

U ugostiteljskim objektima na Staroj planini cene su, u poređenju sa Kopaonikom, znatno niže. Razne vrste domaćih rakija na stazi mogu se popiti za 200 dinara, dok pivo od pola litra košta oko 250 dinara.

Litar vina je 1.250 dinara, sokovi su 250, a voda od 0,5 litara 150 dinara. Ljubitelji toplih napitaka domaću kafu, nes ili čaj sa medom platiće 150 dinara, dok su topla čokolada i kuvano vino 250 dinara. Grejana rakija košta 200 dinara.

Ni hrana ne odskače od tog cenovnog ranga. Bogat doručak kreće se od 400 do 500 dinara, pasulj košta oko 700, gulaš 1.000 dinara, pljeskavica od 200 grama je 450, pileće belo iznosi 500, deset ćevapa 800 dinara, dok se dve palačinke mogu pojesti za 500 dinara.

Za mnoge turiste, navikle na znatno više cene u poznatijim centrima, ovo predstavlja prijatno iznenađenje, piše Kamatica/Tamara Barbuzan.

Cene na Kopaoniku

 - Pljeskavica do 1.090 dinara;

 - Parče pice: 350 dinara;

 - Cela pica (60 cm): 2.800 dinara

 - Pomfrit: 350 dinara;

 - Slatka palačinka: 540 dinara;

 - Komplet lepinja: 850 dinara;

 - Kafa: 420 dinara;

 - Espreso: 490 dinara;

 - Voda 0,25 l: 390 dinara;

 - Voda 0,7 l: 640 dinara;

 - Limunada: 480 dinara i,

 - Topla čokolada: 430 dinara.

Ekonomski analitičar Dušan Stojaković objašnjava da razlika u cenama nije slučajna, već posledica različitog pozicioniranja turističkih destinacija.

- Jasno je da se Kopaonik profilisao kao mondensko mesto u srpskim uslovima. Uz njega ide i Zlatibor, i tokom praznika čak je kružila šala da oni koji nisu ''bogati'' idu u Beč i Budimpeštu, dok imućniji odlaze na Kopaonik. To su centri visokog imidža, gde ljudi dolaze i da budu viđeni i da demonstriraju svoj društveni status - kaže Stojaković.

On dodaje da je Stara planina u potpuno drugačijoj poziciji.

- Stara planina je, pre svega, lokalni zimski centar. Ima jedan veći hotel, privatni smeštaji nisu u neposrednoj blizini staza i nema tu vrstu luksuzne infrastrukture. Zbog toga su i cene prihvatljivije - objašnjava on.

Prema njegovim rečima, visoke cene nisu ekonomska nužnost, već poslovna odluka.

- Čim kafana radi sa nižim cenama i ima promet, ona je isplativa. Ekstra profit se pravi tek kada su cene enormno visoke. Cena je javno ispisana i naša je slobodna volja da li ćemo je platiti ili ne - zaključuje Stojaković.

Nenad Ž. iz Niša godinama je skijao na Kopaoniku, a onda su ga cene oterale na Staru planinu. Nekoliko godina odseda u istom apartmanu koji nudi i domaću hranu po izuzetno povoljnim cenama. Tako kolač ovde plati svega 180 dinara, dok je komplet ručak - supa, glavno jelo, salata, hleb i dezert 1.440 dinara.

- Sve je mnogo povoljnije nego na Kopaoniku, neke cene su ovde čak niže nego u Nišu, a o Beogradu da ne govorimo. Čujem da su u jedinom hotelu ovde mnogo "jače", ali svako ima svoje prioritete ili bira prema svom džepu - ističe on.

Statistika pokazuje da prosečna cena sedmodnevnog zimovanja na Kopaoniku košta 200.000, dok je na Satroj planini ta cena upola manja i iznosi 100.000 dinara. 

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.