KO BOLJE ŠPIJUNIRA? Pravi razlog zbog kojeg se Amerikanci plaše Kineza – pobeđuju ih u tihom ratu
Na nedavno završenom Svetskom ekonomkom forumu u Davosu, premijer Kine, Li Kijang, rekao je da suština bolje ekonomske saradnje, kojoj njegova zemlja, teži staje u jednu reč – poverenje. I da je upravo poverenje u srži svakog globalnog i ekonomskog razvoja.
Kijang je to ponovio više puta tokom svog obraćanjau u Davosu, i to sigurno nije uradio slučajno. Upravo je nepoverenje, u ovom haotičnom trenutku na globalnom tržištu, ono što može dodatno da spreči smanjenje inflacije i omogući svetliju budućnost.
Činjenica je da i Evropa i SAD strahuju od Kine, i to u najosetljivijem delu industrije, tehnologiji. I to nije od juče. Upravo iz tog straha, SAD je još u vreme administracije Donalda Trampa uvela sankcije za izvoz svoje visokotehnološke robe u Kinu. Konkretno, od 2018. godine, zabrana se odnosila i na korišćenje elektronskih sistema kineskog tehnološkog giganta Huaveja (Huawei), kao i njihovih usluga. I to zbog sumnje da vlada u Pekingu to koristi u svrhu špijunaže. Isto to je nastavio da radi i Džozef Bajden, aktuelni predsednik SAD-a, koji je povukao niz poteza sa jasnim i transparentnim ciljem – da uspori razvoj kineskog tehnološkog sektora.
Takođe, Kina trpi pritisak i od Evropske unije, vernog saveznika SAD-a. Godine 2021, EU je najavila, a zatim i uvela sankcije za četiri kineske kompanije, koje su, kako tvrde, odgovorne za kršenje ljudskih prava. Jedan od svežijih primera je iz 2022. godine, kada su Sjedinjene države sankcionisale kineske tehnološke kompanije, među kojima je i Sino elektroniks, pod optužbom da su pomagale rusku vojsku. Osim toga, Peking je kažnjen i zato što je davao satelitsku podršku, u vidu dostavljanja fotografija terena, za rusku grupu Vagner.
Imajući sve to u vidu, jasno je i zašto kineski premijer pokušava da pokaže dobru volju i da Zapadu do znanja da može da ima poverenja u kineske firme, pružajući svojevrsnu ruku pomirenja zapadnim zemljama.
Međutim, ono što se često ne pominje u vezi sa tenzijama između Zapada i Kine je i veliki strah od špijunaže, posebno u domenu tehnološke industrije.
– Kina koristi postojeću tehnologiju i poslovne tajne konkurentskih firmi, što je praksa koju vlada u Pekingu podržava i ohrabruje. Hitnost (u delovanju) i intenzitet tehnološke špijunaže je značajno povećan – izjavio je Jun Sun, direktor kineskog programa u Stimson centru, institutu iz Vašingtona, a nedavno preneo Njujork Tajms.
Ono što zabrinjava Amerikance nije toliko to što ih Kina špijunira – jer i američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) njima radi to isto. Problem je što to radi sve bolje i bolje. Ekonomska špijunaža je uvek bila među prioritetima CIA-e, a sada kineska obaveštajna služba počinje da ih pobeđuje, uslovno rečeno, na njihovom terenu.
Prošle godine se, recimo, dogodilo da je jedna kanadska firma, Tekinsajts (TechInsights), otkrila da je državna kineska firma za proizvodnju čipova stovrila čip najnovije generacije, od 7 nanometara. Vlast u Vašingtonu je ostala u šoku, jer uopšte nisu imali podatke o tome. Nisu znali ni da jedna kineska kompanija može da napravi tako veliki korak napred. Zato su Amerikanci požurili da uvedu sankcije na izvoz poluprovodnika u Kinu. Poloprovodnici su, inače, ključni za proizvodnju čipova.
Poverenje, da zaključimo, jeste ključno za svaku poslovnu saradnju, ali s obzirom na munjevit razvoj kineske tehnologije, strah može samo da raste, i tu ruku pomirenja koju je Kijang ponudio u Davosu teško da će Zapad prihvatiti.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.