FED BITKA SA KAMATAMA, TRŽIŠTA SLOMLJENA Zašto svi misle da dolazi recesija?
Ekonomisti već mesecima predviđaju recesiju, a većina vidi da će ona početi početkom sledeće godine. Da li je duboka ili plitka, duga ili kratka, predmet je debate, ali ideja da privreda ide u period kontrakcije je uglavnom konsenzus među ekonomistima.
-Istorijski gledano, kada imate visoku inflaciju, a Fed podiže kamatne stope da bi ugušio inflaciju, to dovodi do pada ili recesije-rekao je Mark Zandi, glavni ekonomista Mudis analitike.
-To se uvek dešava — klasični scenario pregrevanja koji dovodi do recesije. Videli smo ovu priču ranije. Kada se inflacija podigne i Fed reaguje povećanjem kamatnih stopa, privreda na kraju propada pod teretom viših kamatnih stopa.“
Zandi je u manjini ekonomista koji veruju da Federalne rezerve mogu da izbegnu recesiju tako što će podići stope dovoljno dugo da izbegnu smanjenje rasta. Ali on je rekao da su velika očekivanja da će ekonomija pasti.
-Obično nam se prišunjaju recesije. Direktori nikada ne govore o recesiji- rekao je Zandi.
-Sada se čini da izvršni direktori zapadaju u sebe da kažu da padamo u recesiju. … Svaka osoba na televiziji kaže recesija. Svaki ekonomista kaže recesija. Nikada nisam video ništa slično.
Ovog puta Fed izaziva
Ironično, Fed usporava ekonomiju, nakon što je priskočio u pomoć u poslednja dva ekonomska pada. Centralna banka je pomogla u stimulisanju pozajmljivanja tako što je kamatne stope smanjila na nulu, i povećala likvidnost tržišta dodajući trilione dolara imovine u svoj bilans stanja. Sada odmotava taj bilans stanja i brzo je podigla kamatne stope sa nule u martu – na raspon od 4,25% do 4,5% ovog meseca, piše CNBC.
Ali u te poslednje dve recesije, kreatori politike nisu morali da brinu o tome da će visoka inflacija ugristi potrošačku moć potrošača ili korporacija i da se provuče kroz privredu kroz lanac snabdevanja i porast plata.
Fed sada ima ozbiljnu bitku sa inflacijom. On predviđa dodatna povećanja stopa, do oko 5,1% do početka sledeće godine, a ekonomisti očekuju da bi mogao zadržati te visoke stope kako bi kontrolisao inflaciju.
Ove više stope već uzimaju danak na tržištu nekretnina, pri čemu je prodaja kuća pala za 35,4% u odnosu na prošlu godinu u novembru, 10. mesec zaredom u padu. Stopa hipoteke na 30 godina je blizu 7%. A potrošačka inflacija je i dalje bila vruća od 7,1% godišnje u novembru.
-Morate da oduvate prašinu sa svog udžbenika ekonomije. Ovo će biti klasična recesija.Mehanizam prenosa kroz koji ćemo prvo videti da radi početkom sledeće godine, počećemo da vidimo značajnu kompresiju marže u korporativnom profitu. Kada to počne da se primenjuje, oni će preduzeti korake da smanje svoje troškove. Prvo mesto koje ćemo videti je smanjenje broja zaposlenih. To ćemo videti sredinom sledeće godine, i tada ćemo videti značajno usporavanje privrednog rasta i smanjenje inflacije- rekao je Tom Simons, ekonomista tržišta novca u Džefrisu.
Koliko će loše biti?
Smatra se da je recesija produženi ekonomski pad koji u velikoj meri utiče na ekonomiju i obično traje dva kvartala ili više. Nacionalni biro za ekonomska istraživanja, arbitar recesija, razmatra koliko je usporavanje duboko, koliko je rasprostranjeno i koliko dugo traje.
Međutim, ako je bilo koji faktor dovoljno ozbiljan, NBER bi mogao proglasiti recesiju. Na primer, pad pandemije 2020. bio je toliko iznenadan i oštar sa širokim uticajem da je utvrđeno da je recesija iako je bila veoma kratka.
-Nadam se kratkom, plitkom, ali nada izvire večna. Dobra vest je da bi trebalo da budemo u mogućnosti da se brzo oporavimo od toga. Imamo dobre bilanse stanja i mogli biste dobiti odgovor na niže stope kada Fed počne da popušta. Recesije izazvane Fed-om nisu recesije bilansa stanja – rekla je Diane Svonk, glavni ekonomista u KPMG.
Fed preokret?
Koliko dugo će kreatori politike moći da drže kamatne stope na visokim nivoima, nije jasno. Trgovci na tržištu fjučersa očekuju da će Fed početi da snižava stope do kraja 2023. Prema sopstvenoj prognozi, centralna banka pokazuje smanjenje stopa počevši od 2024. godine.
Svonk veruje da će Fed u nekom trenutku morati da odustane od viših stopa zbog recesije, ali Simons očekuje da bi recesija mogla da potraje do kraja 2024. u periodu visokih stopa.
-Tržište jasno misli da će Fed preokrenuti kurs kada se stvari smanje.Ono što se ne ceni je da je Fed-u ovo potrebno kako bi zadržao svoj dugoročni kredibilitet u odnosu na inflaciju – rekao je Simons.
Poslednje dve recesije usledile su posle šokova. Recesija 2008. godine počela je u finansijskom sistemu, a recesija koja čeka neće biti ništa slično, rekao je Simons.
-Postalo je praktično nemoguće pozajmljivati novac, iako su kamate bile niske, tok kredita se uveliko usporio. Hipotekarna tržišta su slomljena. Finansijska tržišta su patila zbog zaraze derivatima. To je finansijski generisano. Nije to bila politika Fed-a koji je pooštravao kamate, već se tržište zatvorilo zbog nedostatka likvidnosti i poverenja. Mislim da to sada nemamo-rekao je Simons.