GRAD U UKRAJINI OD KOJEG ZAVISI POLA SVETA Dok bukti rat, zatvaranje jedne fabrike može da izazove nesagledive posledice
Ruska invazija na Ukrajinu počela je prošli četvrtak, napadom na sedam ukrajinskih gradova, a jedna od prvih meta među njima bila je Odesa. Ovaj grad na obali Crnog mora je jedna od najaktivnijih luka u Ukrajini, a poznat je po još jednoj stvari – kompaniji Cryoin, za koju je malo ko čuo, a koja igra veliku ulogu u globalnoj proizvodnji poluprovodnika.
Cryoin proizvodi neonski gas, supstancu od koje se prave laseri, a oni su ključni za proizvodnju kompjuterskih čipova. Firma iz Odese snabdeva kompanije u Evropi, Japanu, Koreji, Kini i u Tajvanu, ipak, većina neonskog gasa iz Odese se izvozi u SAD, piše američki Wired. Analitičari sada upozoravaju na katastrofalne posledice koju bi prekid u prozivodnji Cryolina mogao da izazove na svetskom nivou.
Proizvodnja neona i drugih gasova je obustavljena početkom ruske invazije, saopštila je direktorka razvoja u Cryoinu, Larisa Bondarenko.
– Odlučili smo da našim zaposleni ostanu kod kuće sledećih nekoliko dana dok situacija na terenu ne bude jasnija, da bismo bili sigurni da su svi bezbedni – rekla je Bondarenko za ukrajinske medije, napominjući da na zgradi preduzeća nema oštećenja od ratnih dejstava. Iako su planirali da pokrenu proizvodnju proteklog vikenda, detonacije širom Odese značile su da je i dalje opasno biti napolju. Bondarenko, koja živi na pola sata vožnje automobilom do posla, kaže da je noću spavala u podrumu.
Poluprovodnici su neka vrsta tehnološkog mozga za naše telefone, laptopove, čak i automobile. A industrija se već borila sa nestašicama, izazvanim pandemijom koronavirusa. Tokom 2021. godine, nestašica čipova smanjila je proizvodnju svih većih proizvođača automobila, a kompanije poput Dženeral motorsa, koja je zatvarala čitava postrojenja zbog toga. Apple, jedan od najvećih kupaca čipova na planeti, rekli su proizvođačima da će zbog nestašice proizvesti 10 miliona Ajfona manje u 2021. godini, preneo je Blumberg.
Sada, zbog novog rata u Ukrajini, cela industrija koja zavisi od čipova još je nervoznija, jer se dobro sećaju kako je sve izgledalo 2014. godine – tada je Rusija aneksirala Krim, a zbog toga su cene neonskog gasa skočile za 600 odsto. Prošle nedelje, američka i japanska vlada su se trudile da se to nikako ne ponovi, tako što su izvršile pritisak na industriju čipova da nađu alternativne izvore za neon, pre nego što bude kasno.
Zanimljivo je da neonska industrija Ukrajine zavisi direktno od rada ruske industrije čelika.
– To funkcioniše tako što čeličane u Rusiji imaju sredstva da prikupe neon i da ga flaširaju, a zatim ga prodaju u sirovom stanju. Neko mora da ga rafinira, a to radi upravo Cryoin – objasnila je za američke medije Lita Šon-Roj, izvršna direktorka u TechCet, firmi koja savetuje najveće proizvođače čipova, poput Samsunga i Intela.
Dakle, slično se dešava i sada, kao i 2014. godine – Cryoin je imao problema sa isporukom zbog zatvorenih granica, a ruska industrija čelika nije radila, zbog ulaganja u ratna dejstva.
Za sada, ipak, proizvođači čipova smatraju da nije vreme za paniku. Koiši Hagiuda, ministar ekonomije i trgovine Japana, tvrdi da ukrajinska ratna kriza neće uticati na proizvodnju, jer mogu da se snabdeju i iz drugih izvora. Doduše, Japan uvozi samo 5 odsto gasa koji im je potreban za proizvodnju iz Ukrajine, a vrlo mogućom nestašicom će SAD biti najviše pogođen.
Nije teško proceniti da će ogromna industrija čipova trpeti ozbiljne posledice zbog nestašice neonskog gasa i poluprovodnika, pogotovo na Zapadu. Za sada, proizvođači mudro ćute i ne govore za medije.