NOVI AIR FORCE ONE NA ČEKANJU Isporuka novog komandnog aviona predsednika SAD kasni – koji su razlozi?
Najnovija verzija komandnog aviona predsednika SAD, novi Air Force One, mogla bi da bude isporučena sa tri godine zakašnjenja, najavio je Endru Hanter, pomoćnik sekretara američkog vazduhoplovstva za nabavku, tehnologiju i logistiku na saslušanju u Kongresu, članova pododbora za oružane snage. Dva primerka predsedničkog aviona trebalo je da budu isporučena do kraja 2024. godine, a najavljeno kašnjenje što znači da avioni neće biti predati na korišćenje pre predstojećih američkih predsedničkih izbora zakazanih za 5. novembar 2024. Evo i zašto.
Objašnjavajući razloge kašnjenja u isporuci, Hanter je istakao da problem najvećim delom proizilazi iz nemogućnosti kooperanata da završe posao uvođenja vitalnih promena u unutrašnjost budućeg predsedničkog aviona VC-25B. Član pododbora je istakao da je Boing, kao glavni izvođač, morao da angažuje druge podizvođače kako bi rešio propuste prvog podizvođača, ali i preuzeo određene radove. Osim toga, Hanter je priznao da su problemi sa podizvođačem već neko vreme bili poznati Pentagonu i podsetio da su o propustu pisali i američki mediji i na kraju pokušali da ubede kongresmene da će Boing završiti avion u novom roku, prenosi portal Tportal.hr.
To znači da će američko vazduhoplovstvo, koje održava predsedničke avione, morati da održava dva aktuelna predsednička aviona VC-25A još nekoliko godina pre nego što budu povučeni i smešteni u muzej. Reč je o dva aviona Air Force One stara 30 godina koji su prvi put poleteli za vreme mandata predsednika Džordža Buša. Nepoštovanje rokova značiće i novu stavku u budžetu Vazduhoplovstva za održavanje letenja zastarelog VC-25A u narednom periodu, za koji se, s obzirom na trenutnu situaciju u Ukrajini, očekuje da će biti puno diplomatskih aktivnosti na najvišem nivou. Za njihovo nesmetano odvijanje će biti potrebni i spremni predsednički avioni.
Izvršni direktor Boeinga Dejv Kalun otkrio je prošlog meseca da je njegova kompanija do sada zabeležila gubitak od 660 miliona dolara na programu VC-25B. Rad na novim predsedničkim avionima usporio je i bivši predsednik Donald Tramp pošto je pozvao na izmene ugovora od 1,3 milijarde dolara tokom svog mandata.
Postavljanje novog antinuklearnog štita
Kalun je sporazum sa Trampovom administracijom nazvao „veoma jedinstvenim skupom rizika koje Boing verovatno nije trebalo da preuzme“. Naime, radi se o čitavom nizu naknadnih dekorativnih promena na avionima koje je Tramp tražio. Među njima je bila i promena boje trupa iz tradicionalne bele i dve nijanse plave u trobojnicu sačinjenu od crvene, plave i bele.
Ova promena je takođe bila prvo odstupanje od prepoznatljive šeme renomiranog američkog industrijskog dizajnera Rejmonda Lovija od kada je uvedena 1962. na VC-137C, koji je prvi put korišćen kao Air Force One za vreme administracije predsednika Džona F. Kenedija. Pored toga, do kašnjenja je došlo i zbog pandemije COVID-19, zbog koje su radnici prestali da rade na proizvodnoj liniji veoma osetljivog programa aviona, a istovremeno nisu obezbedili sertifikate rezervnim visokokvalifikovanim radnicima. Ovogodišnje kašnjenje je takođe uzrokovano rastućim troškovima snabdevanja i višim troškovima finalizacije tehničkih zahteva. Pošto je VC-25B Air Force One zapravo predsednička verzija Boeingovog širokotrupnog putničkog modela 747 iz Interkontinentalne serije 8, najveće verzije tog popularnog komercijalnog džambo džeta.
Radovi na modifikaciji predsedničkog aviona počeli su u martu 2020. godine u američkoj vojnoj bazi Keli Fild u državi Teksas. Najpre su sa repova aviona uklonjeni enterijer, motori i pomoćni pogonski agregati, a zatim je počela prva faza radova, uključujući postavljanje novog unutrašnjeg stepeništa. Prema planovima, predsednički avioni će dobiti potpuno novi telekomunikacioni sistem sa naprednijom navigacionom i bezbednosnom opremom koja uključuje novi antinuklearni štit i poboljšani sistem za dopunu goriva u letu.
Direktan kontakt sa podmorničkom flotom
Treba napomenuti da postojeći Air Force One koristi tradicionalne analogne instrumente upravljanja, manje osetljive na elektromagnetne udare, ali nova digitalna oprema treba da obezbedi da navigacioni i komunikacioni sistemi ostanu netaknuti u slučaju nuklearnog napada. Takođe, trebalo bi da se instalira nova satelitska oprema koja omogućava predsedniku SAD direktan kontakt sa flotom nuklearnih podmornica. Planirane izmene omogućiće i produženje autonomije leta sa sadašnjih sedam na narednih osam sati leta.
Podsetimo, sadašnji predsednički avion tipa VC-25A bio je u funkciji letećeg bunkera samo jednom, 11. septembra 2001. godine, nakon što je Al Kaida napala Njujork i Vašington. Tom prilikom predsednički avion je služio i kao zaklon u vazduhu tadašnjem predsedniku Džordžu Bušu, jer se nije znalo da li će i gde teroristička grupa izvršiti dodatne napade. Inače, američki predsednik može da koristi i Boing E-4B, takođe prilagođeni putnički B-747, koji sa svojom konferencijskom salom i operativnim kabinetom ima ulogu letećeg Pentagona u slučaju nuklearnog napada.
- Tagovi
- Air Force One
- Al Kaida
- Antinuklearni štit
- boing
- Dejv Kalun
- Direktan kontakt s podmorničkom flotom
- Donald Tramp
- Džon F. Kenedi
- Džordž Buš
- Endru Hanter
- Kasni isporuka
- Komandni avion predsednika SAD
- Napad na Njujork i Vašington
- Pentagon
- Pododbor za oružane snage
- Rejmond Lovi
- Saslušanje članova Kongresa
- Sekretarijat vazduhoplovstva za nabavku
- Sjedinjene Američke Države
- tehnologiju i logistiku
- VC-25A
- vc-25B